Sobanukirwa Itorero mu Mashuri n’uruhare rwaryo mu iterambere ry’Igihugu
Mu mahugurwa y'icyiciro cya kane cy'abarimu b'amateka bo mu mashuri yisumbuye yatangiye uyu munsi, ku wa 1 Ukwakira 2024, mu Kigo cy'Ubutore cya Nkumba, Umuyobozi Nshingwabikorwa ushinzwe Itorero no guteza imbere Umuco yatanze ikiganiro ku Itorero mu Mashuri n'uruhare rwaryo mu iterambere ry'Igihugu.
Yibukije amateka y'Itorero ry'Igihugu nk'ishuri Abanyarwanda bo hambere bavomagamo inyigisho zo gukunda Igihugu, kukiyobora neza, guharanira ubutwari, kwanga ubuhemu, gufatanya gukemura ibibazo no kwirinda ubutsimbanyi n'ibindi.
Yasabye abarezi kugira uruhare mu kunoza imikorere y'Itorero ryo mu Mashuri bashyira imbere gutoza Intore no gukurikirana ibiganiro bitangwa mu Itorero, bibanda ku ndangagaciro na kirazira by'umuco nyarwanda; amateka y'u Rwanda muri rusange n'aya Jenoside yakorewe Abatutsi by'umwihariko; guhangana n'ingengabitekerezo ya jenoside; ubumwe n'ubudaheranwa bw'Abanyarwanda; umuryango nk'ishingiro ry'uburere; Icyerekezo cy'Igihugu 2050; ibibazo bibangamiye umuryango nyarwanda n'uko byakemuka, n'ibindi.
Imiterere y’Itorero mu mashuri:
Ikigo cy’Ishuri ni Itorero
Umuyobozi w’Ikigo cy’Ishuri ni we Mukuru w’Itorero muri icyo kigo cy’ishuri
Abarimu/abarezi ni Abatoza
Abanyeshuri ni Intore
Abanyeshuri bari mu cyumba cy’ishuri bagize Isibo y’Intore
Buri Sibo y’Intore igabanyijemo amatsinda yitwa Ingamba
AMATEKA Y’ITORERO
Itorero ni irerero intore zigishirizwagamo umuco nyarwanda, imigenzo y’imbonezabupfura bagombaga kubahiriza, bakanasobanurirwa na kirazira, mu Itorero kandi higishwaga imikino ngororamubiri na njyarugamba.
Itorero ry’Igihugu ryari ipfundo ry’ubumwe bw’Abanyarwanda n’ubusugire bw’Igihugu ryasenwe n’abakoloni mu mwaka wa 1924. Rimaze gusenyuka, indangagaciro, kirazira na kiraziririzwa bigenda biyoyoka mu Gihugu,
Nyuma yo gusenya Itorero ry’Igihugu, hagiye hashingwa amashuri yigishaga ubumenyi bujyanye n’ibyo abakoloni bari bakeneye.
Mu rwego rwo gushaka ibisubizo byihariye ku bibazo u Rwanda rwari rufite nyuma ya Jenosise yakorewe Abatutsi mu 1994, Abanyarwanda bahisemo kuvoma mu muco wabo harimo kugarura n’Itorero ry’Igihugu.
Kuwa 16 Ugushyingo muri 2007, ni bwo Perezida wa Repubulika Paul Kagame yatangije ITORERO RY’IGIHUGU ku mugaragaro, imbere y’imitwe yombi y’Inteko Ishinga Amategeko.
Mu kuritangiza yabwiye Abanyarwanda ati: “Twaje gutangiza gahunda y’Itorero ry’Igihugu nk’uburyo twihariye kandi bukomoka ku muco nyarwanda.”
Akomeza agira ati: “Itorero ry’Igihugu ryari ishuri ryo gutoza no kwigisha Abanyarwanda gukunda Igihugu, kukiyobora neza, guharanira ubutwari, kwanga ubuhemu, gufatanya gukemura ibibazo, no kwirinda ubutsimbanyi, n’ibindi n’ibindi.”
Mu mpanuro yatanze mu Itorero Isonga, ku wa 12 Kanama 2011, Perezida Kagame yashimangiye agaciro k’Itorero ry’Igihugu muri aya magambo: “Umuntu ashobora kujya mu ishuri ryiza cyane akiga akarangiza ariko agataha hari ibintu byangombwa batamwigishije. Umunyeshuri bamwigisha imibare, ubukungu, amateka, ubuvanganzo n’ibindi, akaba n’umuhanga akabitsinda ariko hari ibyo ataha atigishijwe. Ni irihe shuri muzi ujyamo ukiga kutaba umujura? Ahubwo ushobora kuba umuhanga kabuhariwe ariko ukongera ukaba n’umujura kabuhariwe. Impamvu ni uko ntaho kwiba babikubuza, ahubwo ishuri ryiza ni Itorero. Nta shuri nzi ryaruta Itorero.”
A total of 266 inmates convicted of crimes related to the 1994 Genocide against the Tutsi, including 101 women, have successfully completed a unity…
On 21 February 2026, the Ministry of National Unity and Civic Engagement (MINUBUMWE) convened an unprecedented dialogue with Rwandans living in…
A total of 262 convicts of the 1994 Genocide against the Tutsi who are nearing completion of their sentences are undergoing a reintegration training…
On 25 November 2025, Permanent Secretary Eric Mahoro joined stakeholders to reflect on the results of the “Reinforcing Community Capacity for Social…
Ku wa 18 Gicurasi 2025, Minisitiri Dr Bizimana Jean Damascene yifatanyije n’abaturage b’Uturere twa Nyabihu na Rubavu mu Kwibuka ku nshuro ya 31…
Ku wa 17 Gicurasi 2025, Minisitiri Dr Bizimana Jean Damascene n’abandi bayobozi, bifatanyije n’abaturage b’Akarere ka Rulindo, mu gikorwa cyo Kwibuka…
Ku wa 15 Gicurasi 2025, Minisitiri Dr Bizimana Jean Damascene yitabiriye igikorwa cyo Kwibuka ku nshuro ya 31 Jenoside yakorewe Abatutsi cyateguwe…
Ku wa 3 Gicurasi 2025, Minisitiri Dr Bizimana Jean Damascene n’abandi bayobozi, bifatanyije n’abaturage b’Akarere ka Nyamagabe mu Kwibuka ku nshuro ya…
The Executive Director of the Memory and Genocide Prevention Department, Veneranda Ingabire, delivered a keynote address at the 31st commemoration of…